Promjena prezimena i imena u BiH: postupak, dokumenti i rokovi 2026

Kada se ime ili prezime može promijeniti

Lično ime se sastoji od imena i prezimena, pri čemu se svaki od tih dijelova može sastojati i od više riječi. Promjena se može odnositi na cijelo lično ime, samo na ime ili samo na prezime, pa se tako i formuliše zahtjev nadležnom organu.

Zakon o ličnom imenu Federacije BiH pravo na promjenu vezuje za dvije grupe situacija. Prva je promjena porodičnog ili ličnog statusa: usvojenje, priznanje i utvrđivanje očinstva ili materinstva, sklapanje braka, prestanak braka razvodom ili poništenjem, smrt bračnog partnera ili proglašenje bračnog partnera umrlim i promjena spola. Druga je promjena na lični zahtjev, bez vezivanja za bilo koji od navedenih statusnih događaja.

To u praksi znači da ne morate dokazivati poseban razlog. Rubrika o razlozima postoji u obrascu zahtjeva, ali se detaljno obrazlaže samo u složenijim predmetima, na primjer kada organ ima nedoumicu oko identiteta ili kada se traži neuobičajen oblik imena. Zakon o ličnom imenu Republike Srpske dodatno pojašnjava da se promjenom smatra i promjena jednog ili više slova, odnosno crtice ili tačke koji su upisani kao sastavni dio ličnog imena, pa i naizgled sitna izmjena pisanja imena ide kao redovan postupak. Od toga treba razlikovati situaciju u kojoj je matičar pogriješio prilikom upisa: tada se ne pokreće postupak promjene ličnog imena, nego ispravka greške u matičnoj knjizi, koja je jednostavnija i jeftinija.

Prema našem iskustvu, najveći broj zahtjeva odnosi se na vraćanje prezimena poslije razvoda braka kada je propušten kratki rok za izjavu kod matičara. Slijede usklađivanje prezimena sa prezimenom roditelja ili ostatka porodice, prilagođavanje pisanja imena poslije upisa iz stranih matičnih knjiga i promjena imena na lični zahtjev.

Ko odlučuje o zahtjevu: Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt

Bosna i Hercegovina nema jedinstven državni zakon o ličnom imenu. Materija je uređena na nivou entiteta i Brčko distrikta, pa se razlikuju i nadležni organ, drugostepeni organ i pojedini rokovi. Prvi korak u svakom predmetu je zato utvrđivanje gdje se zahtjev uopšte podnosi.

Rješenje Republike Srpske posebno je važno za ljude koji žive vani. Pravilo da o zahtjevu može odlučivati organ na čijem se području vodi matična knjiga rođenih otvara put i onima koji u Republici Srpskoj više nemaju prijavljeno prebivalište, pod uslovom da su tamo upisani u matične knjige. Zakon Republike Srpske predviđa i izuzetak po kojem se promjena može odobriti državljaninu Federacije BiH ako u Republici Srpskoj ima prijavljeno prebivalište godinu dana prije podnošenja zahtjeva, koje traje i u vrijeme podnošenja.

Vraćanje djevojačkog prezimena poslije razvoda braka

Prilikom sklapanja braka bračni partneri se mogu sporazumjeti da uzmu prezime jednog od njih, da svako zadrži svoje, da svom prezimenu dodaju prezime drugog partnera ili da jedan partner uzme prezime drugog i tom prezimenu doda svoje. Poslije prestanka braka postavlja se pitanje šta biva sa prezimenom uzetim u braku.

U Federaciji BiH lice koje je sklapanjem braka promijenilo prezime može izjavom uzeti prezime koje je imalo prije braka. Izjava se podnosi u roku od šest mjeseci od prestanka braka, i to matičaru koji vodi matičnu knjigu rođenih u koju je upisano rođenje tog lica ili matičaru prema mjestu prebivališta. Ako se taj rok propusti, prezime se više ne može vratiti prostom izjavom, nego samo u punom postupku promjene ličnog imena, sa svom dokumentacijom i taksama.

U Republici Srpskoj rok za izjavu iznosi godinu dana od prestanka braka, a izjava se može dati matičaru, ali i sačiniti kod notara, suda ili drugog organa ovlaštenog za sačinjavanje javnih isprava. I tamo važi isto pravilo: istekom roka ostaje samo postupak promjene ličnog imena.

Ako ste razvedeni u inostranstvu, prije svega treba provjeriti da li je strana presuda priznata i upisana u matične knjige u BiH, jer se bez toga ne može ni raspravljati o prezimenu. O tome pišemo detaljnije na stranicama priznanje strane odluke o razvodu i upis vjenčanja i priznanje strane sudske presude, a sam brakorazvodni postupak opisan je na stranici advokat za razvod braka.

Dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev

Zahtjev mora sadržavati lično ime koje se traži. Uz zahtjev se, prema Zakonu o ličnom imenu Federacije BiH, prilaže dokumentacija iz naredne tabele. Praksa kantonalnih ministarstava se u detaljima razlikuje, pa pojedini organi traže i posebno uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje, dok drugi prihvataju uvjerenje poreske uprave koje obuhvata i carinske obaveze.

Poseban slučaj predviđen je za lica čiji izvod iz matične knjige rođenih potiče od stranog organa, pa u imenu i prezimenu nedostaju slova koja postoje u službenim jezicima i pismima Federacije BiH, kao što su č, ć, dž, đ i š. Tada se podnosi zahtjev da se ime i prezime upišu prema pravilima našeg jezika i pisma, uz ovjerenu izjavu o promjeni te izvod iz matične knjige rođenih i uvjerenje o državljanstvu. Ovaj put je znatno jednostavniji od redovnog postupka i često je upravo ono što treba osobama rođenim u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj.

Postupak korak po korak

Redoslijed radnji je u svim dijelovima BiH sličan, a razlikuju se organ pred kojim se postupak vodi i pojedini rokovi.

1. Utvrđivanje nadležnog organa. Provjerava se gdje podnosilac ima prebivalište i gdje je upisan u matičnu knjigu rođenih, jer o tome zavisi da li se zahtjev podnosi kantonalnom ministarstvu unutrašnjih poslova, organu jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj ili Odjeljenju za javni registar Brčko distrikta.
2. Provjera zakonskih smetnji. Prije podnošenja zahtjeva provjerava se postoji li neka od smetnji zbog kojih promjena ne bi bila odobrena, kako se ne bi trošilo vrijeme i novac na postupak koji bi završio odbijanjem.
3. Pribavljanje dokumentacije. Pribavljaju se izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, izvodi iz matičnih knjiga u kojima je upisana činjenica koja se mijenja, uvjerenje o prebivalištu, uvjerenje suda i uvjerenje poreskog organa.
4. Ovjera punomoći i izjave o imenu. Klijenti iz inostranstva ovjeravaju punomoć i izjavu o imenu kojim će se ubuduće koristiti u pravnom saobraćaju, u diplomatsko konzularnom predstavništvu BiH ili kod notara uz apostille.
5. Podnošenje zahtjeva. Zahtjev sa prilozima predaje se nadležnom organu lično ili preko punomoćnika, uz uplatu propisane upravne takse.
6. Postupak provjere po službenoj dužnosti. Nadležni organ provjerava svoje evidencije i evidencije tužilaštava, a u Federaciji BiH i podatke putem Interpola, kako bi utvrdio da nema smetnji za promjenu.
7. Rješenje i pravosnažnost. Ako su ispunjeni uslovi, donosi se rješenje o promjeni ličnog imena. Protiv rješenja se može izjaviti žalba u roku od 15 dana, a po pravosnažnosti se rješenje dostavlja matičaru.
8. Upis u matične knjige i zamjena isprava. Promjena se upisuje u matične knjige, nakon čega u Federaciji BiH u roku od 15 dana treba podnijeti zahtjev za zamjenu lične karte, putne isprave, vozačke dozvole i drugih isprava.

Postupanje po zahtjevu u praksi traje oko mjesec dana, a nerijetko i duže, jer se provjere obavljaju po službenoj dužnosti i njihovo trajanje ne zavisi od podnosioca. Kada je dokumentacija kompletna od prvog dana, izbjegavaju se pozivi na dopunu koji su najčešći razlog za produženje postupka.

Kada promjena imena neće biti odobrena

Zakon o ličnom imenu Federacije BiH propisuje da se promjena neće odobriti licu protiv kojeg se vodi krivični postupak, licu koje je osuđeno za krivično djelo dok kazna nije izvršena ili dok traju pravne posljedice osude, licu za kojim je raspisana međunarodna potraga, kao ni licu za koje se utvrdi da je zahtjev podnijelo radi izbjegavanja obaveza utvrđenih aktom nadležnih organa. Radi utvrđivanja tih činjenica nadležni organ po službenoj dužnosti provjerava svoje evidencije i evidencije tužilaštava, kao i podatke putem Interpola.

Zakon Republike Srpske sadrži iste smetnje, uz nekoliko dodatnih. Promjena se neće odobriti licu upisanom u poseban registar lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece. Predviđeno je i da se promjena neće odobriti kada je to neophodno radi zaštite prava i sloboda drugih lica ili zaštite prava javnih i istorijskih ličnosti, kao ni kada predloženo ime predstavlja ime izmišljenih, animiranih ili filmskih likova, monete ili pseudonima.

Ako organ odbije zahtjev, put pravne zaštite ide preko žalbe drugostepenom organu, a nakon toga preko upravnog spora pred nadležnim sudom. U takvim predmetima ključno je da žalba bude podnesena u roku i da se već u njoj postave svi razlozi, jer se kasnije teško nadoknađuje propušteno.

Rokovi i obaveze poslije donošenja rješenja

Rješenje o promjeni ličnog imena dostavlja se odmah po pravosnažnosti matičaru koji vodi matične knjige za lice koje je izvršilo promjenu, matičaru koji vodi knjige u koje je upisano rođenje djeteta tog lica, te organima koji vode evidencije o građanima. Tek upisom u matične knjige promjena proizvodi puno dejstvo.

U Federaciji BiH od dana upisa teče rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva za zamjenu ličnih isprava: lične karte, putne isprave, vozačke dozvole i drugih dokumenata. Posljedica propuštanja je ozbiljna: kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova koje je donijelo rješenje po službenoj dužnosti poništava rješenje kojim je promjena odobrena, a na tu posljedicu organ je dužan upozoriti podnosioca već u samom rješenju. Propuštanje roka je i prekršaj za koji je u Federaciji BiH predviđena novčana kazna od 300 do 1.000 KM.

U Federaciji BiH lice kojem je promjena odobrena ne može podnijeti novi zahtjev prije isteka pet godina od upisa promjene, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano. Zakon Republike Srpske isto pitanje uređuje drugačijom formulacijom: lice kojem je promjena odobrena na lični zahtjev može podnijeti novi zahtjev u roku od pet godina od upisa, i to najviše dva puta. Ta odredba nije jednoznačna, pa prije podnošenja novog zahtjeva u Republici Srpskoj treba provjeriti kako je tumači konkretan organ. U Republici Srpskoj je propisano i da se, kada je lice rođeno u inostranstvu, o promjeni obavještava inostrani organ prema mjestu upisa u matičnu knjigu rođenih, u skladu sa međunarodnim ugovorima o pravnoj pomoći.

Klijenti iz inostranstva: promjena bez dolaska u BiH

Najveći dio naših predmeta u ovoj oblasti dolazi od ljudi koji žive u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, a treba im uređeno stanje u matičnim knjigama u BiH. Dobra vijest je da zakon to izričito omogućava: zahtjev za promjenu ličnog imena može se podnijeti i putem punomoćnika. Uz zahtjev se tada obavezno prilaže izjava podnosioca kojom se izjašnjava o imenu kojim se ubuduće u pravnom saobraćaju želi koristiti, a ta izjava mora biti ovjerena od nadležnog organa.

Praktično to izgleda ovako: punomoć i izjavu ovjerite u ambasadi ili konzulatu BiH u državi u kojoj živite, ili kod tamošnjeg notara uz apostille ako je to u konkretnom slučaju prihvatljivo za nadležni organ. Dokumente nam pošaljete poštom, a mi preuzimamo pribavljanje izvoda i uvjerenja u BiH, podnošenje zahtjeva, komunikaciju sa organom, prijem rješenja i praćenje upisa u matične knjige.

Posebno vodite računa o tri situacije koje se često pojavljuju kod dijaspore. Prva je da je promjena prezimena već izvršena u inostranstvu, na primjer udajom ili odlukom stranog organa, a u BiH nikada nije provedena. Druga je da ime i prezime u stranom izvodu nisu napisani prema pravilima našeg jezika i pisma, pa se rješenje traži kroz pojednostavljeni put iz zakona. Treća je da uz promjenu imena treba srediti i druge upise, na primjer upis vjenčanja ili razvoda, jer promjena imena bez uređenog statusa u matičnim knjigama često nema smisla.

Promjena imena maloljetnom djetetu

Lično ime maloljetnog djeteta mijenja se na zahtjev roditelja ili usvojitelja, a na zahtjev staratelja uz saglasnost organa starateljstva. Kada roditelji ne žive u braku, zahtjev može podnijeti jedan roditelj, ali uz saglasnost drugog roditelja. Ako drugi roditelj ne da saglasnost, o sporu odlučuje nadležni organ starateljstva, a njegova odluka se prilaže uz zahtjev.

Saglasnost drugog roditelja nije potrebna kada njegovo prebivalište nije poznato, kada mu je oduzeta poslovna sposobnost ili kada mu je oduzeto roditeljsko staranje. Ako se promjena traži za dijete starije od deset godina, potreban je i pristanak djeteta, koji se daje kod matičara. Slično rješenje sadrži i zakon u Republici Srpskoj, gdje se u slučaju nesaglasnosti roditelja traži saglasnost organa starateljstva grada odnosno opštine u kojoj se zahtjev podnosi.

U predmetima u kojima roditelji nisu saglasni postupak zna trajati znatno duže i često se prepliće sa pitanjima ostvarivanja roditeljskog staranja. U takvim situacijama ima smisla cijelu stvar posmatrati zajedno, a ne kao izolovani zahtjev matičnom uredu.

Kako radi naša kancelarija i koliko to košta

Advokatska kancelarija Prnjavorac radi od 1993. godine, sa sjedištem u Tuzli, a zastupa klijente pred organima uprave i sudovima u cijeloj Bosni i Hercegovini: u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. U predmetima promjene ličnog imena preuzimamo cijeli posao: procjenu nadležnosti i smetnji, sastavljanje zahtjeva, pribavljanje uvjerenja i izvoda, podnošenje i praćenje predmeta, prijem rješenja i provjeru da je promjena stvarno upisana u matične knjige.

Trošak se sastoji od upravne takse, koja se plaća prema propisima kantona odnosno entiteta, troškova pribavljanja dokumentacije i ovjera, te nagrade advokata. Nagrada se obračunava prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata, a za predmete iz dijaspore najčešće dogovaramo paušalni iznos unaprijed, tako da znate na čemu ste prije nego što bilo šta počne.

Često postavljana pitanja

Pravni izvori

• Zakon o ličnom imenu (Službene novine Federacije BiH, broj 7/12)
• Zakon o ličnom imenu Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 82/19)
• Uputstvo o načinu vođenja matičnih knjiga (Službene novine Federacije BiH, broj 51/13, 55/13, 82/13 i 6/15)
• Zakon o matičnim knjigama Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 37/12 i 80/14)
• Zakon o matičnim knjigama Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 111/09, 43/13 i 66/18)
• Zakon o matičnim knjigama Brčko distrikta BiH (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 58/11)
• Ostali zakoni i propisi Bosne i Hercegovine

Tekst je pripremljen prema propisima važećim na dan ažuriranja stranice. Praksa nadležnih organa razlikuje se od kantona do kantona i od opštine do opštine, pa prije podnošenja zahtjeva provjerite postupanje konkretnog organa ili nas kontaktirajte.